ISTRAŽIVANJE 2011

13/14.08.2011.g. teren Pag i Paški trokut
   Osam članova Polarisa su proveli teren na Paškom trokutu, izvršili analizu tla s detektorom metala i geigerovim brojačem te nisu našli nikakve anomalije ili odstupanja od istog. Nakon obrade Paškog trokuta članovi Polarisa su ostali na cijelovečernjem promatranju na poziciji trokuta.
   Napomenuti je da je trokut izrazito devastiran, vađena je veća količina kamenja, čak su se vršila i iskopavanja na istom a da i nabrojim smeće što ostavljaju posjetitelji, naravno  te otpatke i svakojako smeće smo očistili.

Pred sami polazak

Nepristupačan teren

Pogled prema Velebitu

Dolazak na Paški trokut

Članovi Polarisa u akciji

Mjerenje detektorom metala

Mjerenje zračenja

Normalno zračenje na trokutu

Trokut  i pogled prema trajekt prizma-žigljen, slikano IC aparat FUJI FILM Pro u 21,02 sata

Trokut slikano FUJI FILM Pro u 23,18 sati u kojem se nalazi član Polaris

Noćno promatranje

Noćno promatranje

Noćno promatranje

Noćno promatranje

ISTRAŽIVANJE 1999

Geodetski mjernik iz Zadra Zdenko Grbavac je 9. svibnja 1999. godine obavljao posao geodetske izmjere na predjelu Tusto čelo, nedaleko od brda Komorovac, sjeverozapadno od grada Paga. Slučajno je na tlu otkrio nešto posve neobično. Bilo je to utisnuće u tvrdom otočnom kamenjaru koje je podsjećalo na trokut. Doista, kada je izmjerio njegove stranice i malo se od toga udaljio, vidio je da se radi o trokutu. Odmah je o tome obavijestio HRT- Studio u Zadru čiji su novinari i snimatelji o Paškome trokutu napravili prilog i emitirali ga u Dnevniku.
Zdenko Grbavac o tome slučaju kaže: « Sa svojim sinom sam pošao obaviti posao na predjelu Komorovac kod Novalje jer smo dobili posao premjere zemljišta zbog gradnje kamenoloma. Kada smo došli tamo, na taj kamenjar, ugledali smo nešto čudno. Vidjeli smo na tlu, na kamenjaru otisak koji je bio drugačije, puno svjetlije boje od ostalog kamenjara u okolini i odmah sam pomislio da je to nešto neobično. Izmjerio sam to područje i utvrdio da se radilo o trokutu. Odmah sam pomislio, je se prije dosta govorili o NLO-ima nad Pagom, da je to trag spuštanja NLO-a . Žao mi je samo što nisam slikao rupe koje su ondje bile u tlu. Ja sam uguravao mjernik u te rupe i one su bile duboke oko trideset centimetara, pa se činilo kao da je u tim rupama bilo nešto što je pridržavalo ono što se nalazilo na kamenjaru. Ja imam tu skicu, to je površine oko 500 metara četvornih i lijepo se vidi oblik trokuta.»

               
         Paški trokut na brdu Tusto čelo

Ubrzo nakon toga, u programu Radio postaje Pag taj je pronalazak komentirao Teo Ljubić, tadašnji voditelj Centra za alternativne znanosti iz Splita. Ljubić je tada rekao: «Tragovi mogućeg spuštanja NLO-a nisu nikakva rijetkost u svijetu, jer toga ima dosta, na vrlo različitim mjestima. Uglavnom se tragovi pojavljuju u travi, na zemlji i slično. No ovo što je pronađeno na Pagu posebno je zanimljivo jer se radi o nečem sasvim drugačijem. Radi se o, u svijetu, vjerojatno jedinom otisku spuštanja NLO-a u tvrdom kamenjaru kakav je prisutan na području otoka Paga. Zato je ovo nešto posebno što svakako treba odmah istražiti i vidjeti o čemu se zapravo radi.»

             Detalj Paškog trokuta- očigledna razlika u boji, veličini i  detalju kamena
                                                                      

U svojoj knjizi "Paški Venture Star" geolog iz Zagreba Stjepan Zvonarić iznosi pretpostavku kako je Paški trokut trag spuštanja svemirske letjelice. Ta se letjelica, po Zvonariću, spustila u vrijeme neolitika, prije 12 000 godina. Neki su povjesničari tvrdili kako se radi o svetištu drevnog lovca iz doba mlađeg kamenog doba koji je imao transverzalu koja je išla od okolice današnjeg Zadra, preko Paga i Raba, dalje prema kopnu današnjeg Gorskog kotara.
Paški trokut je uistinu neobičan i to po mnogo čemu. Njegova je površina, u trenutku otkrivanja, bila prekrivena kamenjem koje je oblikom, veličinom i bojom bitno odudaralo od okolnog kamenjara. To kamenje unutar Paškog trokuta bilo je znatno manje, svjetlije, uglađeno, kao da je prošlo postupak ručne obrade ili mrvljenja strojem.Međutim, do Tustog čela nije mogao doći nikakav stroj. Radi se o teško prohodnom, za bilo kakve strojeve posve nepristupačnom terenu.

Brdo čelo nepristupačan okoliš Paškog trokuta

S druge strane, to kamenje iz Paškog trokuta je nakon izlaganja ultraljubičastom svjetlu isijavalo crveno. Isijavanje crvene boje za geologe nije nepoznata stvar. Kamenje takvu boju isijava ako je bilo izloženo jakim termičkim djelovanjima kakva su primjerice prisutna u vulkanima. No, što je moglo termički djelovati na kamenje pronađeno unutar Paškog trokuta? Geolozi se slažu kako na području otoka Paga prije 12 000 godina, ali niti kasnije, nije bilo vulkanskih aktivnosti. No, geološka su istraživanja pokazala kako je baš prije 12 000 godina kamenje u Paškome trokutu poprimilo svojstva drugačija nego što ih ima okolno kamenje. Stupanj isijavanja crvenog je tijekom vremena nestao do razine ispod 50 posto. Crveno isijava onaj dio kamenja koji je okrenut tlu, dok gornji slojevi, izloženi atmosferskom djelovanju, ne isijavaju crveno. Po stupnju isijavanja, geolozi su izračunali kako je termičko djelovanje moralo biti prisutno prije 12.000 godina, u vrijeme Velike kataklizme, odnosno Velikog potopa.
Prema mjerenjima geodeta Zdenka Grbavca, Paški trokut ima površinu od nešto preko 500 metara četvornih. Zamjetno je pravilnog oblika i podsjeća na trokut.

                Geodetska skica Paškiog trokuta koju je izradio geodet Zdenko Grbavac

Paški trokut je pobudio veliko zanimanje medija, ali i ufologa iz cijelog svijeta. Od 1999. do 2001. godine prosječno je područje Tustog čela, na kojem se nalazi Paški trokut, posjećivalo oko 20.000 ljudi. U organiziranim grupama, Paški trokut posjetilo je tijekom ljeta u prosjeku 6.000 ljudi.
U «Zadarskom listu» broj 921 od 27. travnja 2001. godine, Tomislav Marijan Bilosnić je objavio reportažu pod naslovom « Na Paškom trokutu pronađena krhotina meteorita koji je razorio Atlantidu.» U toj se reportaži govori kako je na Tustome čelu u vapnencu, pronađena krhotina meteorita koji je razorio Atlantidu.

Sugovornik Tomislava Marijana Bilosnića u toj reportaži je geolog Stjepan Zvonarić koji, među ostalim, iznosi: « Riječ je ovdje o kometu koji se raspao iznad područja istočne obale Amerike, na Atlantskoj obali Sjeverne i Južne Karoline. O onome kometu o kojem u obliku asteroida govori Otto Muck u vezi propasti Atlantide. Stvar je u tome što se taj ogromni komet tako raspršio, a po mom sudu radi se o jednom obliku meteorskog oksida kojeg nalazimo u Paškom zaljevu. Kupači ga mogu lako naći i to u obliku limonitnih konkrecija koje su fluidne, odnosno tečne strukture što je neobično za takve uzorke s drugih kopnenih područja, dok se u Paškom zaljevu u obilju nalazi. Riječ je o limonitnim konkrecijama, a limonit je jedan željezni mineral. Jedan takav fragment nađen je zabijen u vapnenac na Paškome trokutu. To je krhotina meteorita koji ide velikom brzinom i može se zabiti u vapnenac.»

Centar za istraživanje misterioznih pojava iz Paga intenzivno je istraživao područje Tustog čela, brda Komorovac i Paški trokut. Zaključak je bio kako je Paški trokut dio velikog sustava koji je preslika jednog dijela nebeskog svoda u otočnom kamenjaru. Naime, Paški trokut je zapravo slika zviježđa Cefej, a slika Cefeja je nastala neposredno pred Veliku kataklizmu, prije 12.000 godina.
Bilo je i pretpostavki kako je Paški trokut simbol koji upućuje prema zvijezdi Sirius. Sva tumačenja Paškog trokuta bilo bi teško i nabrojati. Mistici su, primjerice, smatrali kako se radi o simbolu koji ukazuje na neke važne događaje. Vjernici su Paški trokut vrlo brzo protumačili kao oličenje Svetog Trojstva.
Istraživanje Paškog trokuta, kao i šireg područja Tustog čela i brda Komorovac započelo je u ljeto 1999. godine i nije prestalo. Ufolozi, naime, na tom prostoru nailaze na brojne zanimljivosti koje u najmanju ruku intrigiraju, potiču maštu, ali i daju razloge novim razmišljanjima o onome što je na tom području, u drevno doba čovjekove prošlosti, doista napravljeno. Je li Paški trokut otisak izvanzemaljske letjelice, svetište neolitskog lovca, dio golemog, kamenog opservatorija, slika zviježđa Cefej, putokaz prema Siriusu i slično pitanja su koja traže odgovore. No, među ufolozima, ali i alternativnim istražiteljima prošlosti sve je manje sumnji u to da je Paški trokut ostatak nečega što dokazuje da je na prostoru Sjeverne Dalmacije i Kvarnera u vrijeme koje je prethodilo Velikoj kataklizmi postojala visokorazvijena civilizacija. Neki smatraju kako se radi o civilizaciji koja je došla iz Svemira dok drugi govore o civilizaciji koja je iznikla na Zemlji i sa Zemlje, zbog kataklizme, otišla.

Paški trokut iz druge perspektive i položaja

Ono što je svakom tko dođe na Paški trokut već na prvi pogled potpuno jasno jest činjenica da taj otisak u tvrdom i oštrom otočnom kamenjaru mora biti nečije djelo, odnosno da se ne radi ni o kakvom prirodnom fenomenu koji je nastao slučajnim geološkim, tektonskim ili termičkim djelovanjem. Neposredno nakon otkrića Paškog trokuta, brojni su znatiželjnici dolazili na Tusto čelo i uzimali kamenje iz Paškog trokuta. Tako je nestao velik dio vrijednog materijala kamenja koje je trokut već na prvi pogled činilo drugačijim od ostalog dijela Tustog čela, Komorovca i općenito otočnog krajolika., neobično obrađenog

Neki su kamenje uzimali kao uspomenu, drugi vjerujući u ljekovitost tog kamenja, treći radi istraživanja, znatiželje i tako dalje. No, bez obzira tko je, zašto, iz kojih pobuda, prvih dana nakon otkrića Paškog trokuta ondje dolazio imao je jednak komentar. Dolazeći na Paški trokut svi su osjetili nešto neobjašnjivo i posebno, kao da su ondje magnetske sile jače nego drugdje, kao da iz Paškog trokuta nešto isijava. Mnogi su svjedočili kako im je bilo lijepo i ugodno, drugi su govorili kako su se nečeg prestrašili i kako im je bilo neugodno. No, činjenica je da su svi posjetitelji u to vrijeme nešto osjetili. Pored toga, svakog je posjetitelja Paškog trokuta čudilo što u njemu nema nikakvog znaka života, nijedne travke, nijedne životinje, kukca, muhe, pčele i slično. To je neke ufologe i alternativne istražitelje prošlosti navelo na pomisao kako se i ispod površine Paškog trokuta nalazi nešto što bi moglo biti zanimljivo
                 Područje Paškog trokuta je zaštičeno, a put obilježen smjerokazima

Paški trokut stoji 12 000 godina na Tustome čelu, uzvisini koja gleda s jedne strane na Velebit, s druge na Pašku uvalu…Odolio je svemu, burama i kišama i ostao kao tajna koja traži svoje konačno objašnjenje.