Spašavanje teleskopa Hubblea
03.06.2004.god.

Hubble iznad Zemlje.
Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir od znanstvenika i tvrtki služebno je zatražila prijedloge o lansiranju robota koji bi spasio svemirski teleskop Hubble.
NASA je prije planirala pustiti 14-godišnji teleskop Hubble da "umre" kad mu se isprazne baterije, što bi se moglo dogoditi već 2007., ali val prosvjeda znanstvenika i javnosti prisilio je NASA-u da promijeni odluku.
Hubble je vrlo popularan orbitalni instrument koji je od 1990. snimio više od stotinu tisuća fotografija i to dublje u svemiru od bilo kojega prije. Uzbudljive i često slikovite fotografije zadivile su astronome i javnost, a znanstvena zajednica dobila je bolji uvid u ono što leži dalje od Sunčevog sustava.

Iako su se nedavno mogla čuti razmišljanja da će Hubble spašavati i međunarodni konzorcij digne li NASA ruke od njega, upravitelj NASA-e Sean O'Keefe rekao je da njegova agencija sad službeno razmišlja o slanju robotske misije koja će omogućiti dalji rad teleskopa, ali robota treba poslati s novim baterijama i znanstvenim instrumentima prije kraja 2007., a prijedloge za takvu misiju znanstvena zajednica mora dostaviti do sredine srpnja ove godine.

"Vrijeme je presudno", rekao je O'Keefe u Washingtonu.

Tri su faktora bila presudna u promjeni stava NASA-e. Prvi od njih je životni vijek baterija koje ipak neće 'krepati' još nekoliko godina. Baterije su potrebne za pogon Hubbleovih žiroskopa, koji ga drže i stabilnom položaju u odnosu na promatrani objekt.

Hubbleu trebaju najmanje tri žiroskopa da bi ostao stabilan. Trenutno rade četiri, dva su 'otišla', a znanstvenici na Zemlji pokušavaju pronaći način na koji bi teleskop mogao raditi i sa samo dva žiroskopa.

Drugo, astronomska zajednica je 'iznenada' shvatila da je Hubble u nekoliko kritičnih područja istraživanja svemira, ne samo nezaobilazni, nego jednostavno nezamjenjiv instrument.

Ilustracija prikazuje 12 najvećih hitova prvih 8 godina Hubblea: od zvjezdanih jaslica do crnih rupa.
Istraživanja koja uključuju tako egzotična područja kao što je re-ionizacija svemira, formiranje i ponašanje supermasivnih crnih rupa veličine galaktike, potraga za tamnom energijom ili planetima izvan Sunčevog sustava pogodnima za razvoj života postala su isključiva domena Hubblea. Bez njega bi došao u pitanje ikakav napredak u tim područjima. Treći, iako ne najslabiji, razlog za spašavanje ostarjelog teleskopa leži u činjenici da su čak neki NASA-ini dobavljači opreme poslali prijedloge za gradnju robotske sonde. Kada je 20. veljače 2004. objavljen neobavezujući poziv za predlaganje rješenja, na njega je stiglo 26 aplikacija. Javio se čak i Johnson Space Center iz Houstona, praktički znači sama NASA, koji predlažu čovjekolikog robota s 'prstima' koji bi zamijenio astronauta u svemirskoj šetnji. Taj bi 'robonaut' trebao moći izvršiti popravke i nadogradnju starog Hubblea. Tu se NASA opet vraća na vrijeme, koje je 'presudno', jer teleskop se, osim problema s napajenjm, svakog trenutka može pokvariti preko granice popravka. Zapravo, NASA je već planirala robotsku misiju do Hubblea, ali s ponešto drugačijom zadaćom. Robot je trebao zgrabiti Hubble i 'vratiti' ga u Zemljinu atmosferu gdje bi 'kontrolirano' sagorio, sprečavajući letjelicu veličine autobusa da se brzinom od gotovo 28.000 kilometara na sat obruši na neko naseljeno područje.

Sudar galaktika snimljen 2002. godine.
Zato će pitanje Hubbleove sudbine više biti pitanje budžeta nego same isplativosti. NASA ima predviđenih 300 milijuna dolara za, tzv. de-orbitiranje teleskopa, što, predviđa se, pokriva samo polovicu troškova popravka. Pogotovo uzme li se u obzir stiska s vremenom. Hubble, na žalost, nema podršku u Kongresu kakvu primjerice ima rat u Iraku i slične stvari od bitnog značenja za napredak ljudske vrste.
Ipak, teleskop predstavlja kraljevski dragulj svjetskih astronomskih istraživanja koji neće moći biti zamijenjen do lansiranja svemirskog teleskopa James Webb, koje je planirano za 2011. godinu. S druge strane, uređaji na James Webbu rade u gotovo infracrvenom spektru za razliku od Hubblea koji radi u vidljivom.

Ispada da NASA jednostavno mora spasiti Hubble, makar uz pomoć i partnera kao što su europska ESA ili ruska svemirska agencija. Takav razvoj situacije opet mi mogao značiti određeni gubitak 'američkog suvereniteta' nad teleskopom.

Ali neki u NASA-i razmišljaju ovako: "Ako bi to značilo spas za instrument koji je temeljno izmijeno pogled na svemir, to je cijena koju možemo lako platiti".

Spaceshipone spojen pod White Knight.
SpaceShipOne, koji je financirao suosnivač Microsofta Paul Allen, bez teškoća je sletio u Kaliforniji, nakon što je premašio visinu od 100 kilometara, što se smatra granicom svemira. MOJAVE - Američka sve- mirska letjelica s pilotom SpaceShipOne u ponedjeljak je bez teškoća sletjela u Kaliforniji nakon uspješno izvedenog prvog privatnog orbitalnog leta u povijesti, priopćili su organizatori.

Dolazak letjelice pljeskom i uzvicima pozdravilo je više tisuća gledatelja koji su se okupili pred aerodromom Mojave, u pustinjskom području 160 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

Povratnik iz svemira - pilot Mike Melvill.

Letjelica kojom je upravljao Mike Melvill, 62-godišnji Amerikanac rođen u Južnoafričkoj Republici, premašila je visinu od 100 kilometara, što se smatra granicom svemira, priopćila je kompanija Scaled Composites, čiji je direktor Burt Rutan, konstruktor letjelice.
Njenu izradu financirao je suosnivač Microsofta Paul Allen.

Posljednji signal Pioneera 10

Svemirska letjelica Pioneer 10, prvi proizvod ljudskih ruku koji je napustio Sunčev sustav, odaslala je posljednji signal prema Zemlji s udaljenosti od 7,6 milijardi milja.
Svemirska letjelica Pioneer 10 poslala je svoj posljednji signal prema Zemlji nakon što je prošla milijarde milja tijekom skoro 31 godine, koliko se nalazi u svemiru, priopćila je NASA.

Posljednji signal primljen je 22. siječnja, a tada se Pioneer 10 nalazio 7,6 milijardi milja od Zemlje. Poruci, koja je putovala brzinom svjetlosti, trebalo je 11 sati i 20 minuta da stigne na odredište.

Pioneer 10 lansiran je 2. ožujka 1972. godine. S njega su stigli prvi precizni snimci Jupitera. Godine 1983, kad je prošao pokraj Plutona, Pioneer 10 je postao prvi proizvod ljudskih ruku koji je napustio Sunčev sustav.

Iako je misija službeno završena još 1997. godine, znanstvenici su nastavili pratiti letjelicu kao dio istraživanja tehnologije komuniciranja u svemiru.

Pioneer 10 nosi zlatnu ploču na kojoj je ugravirana poruka dobre volje i karta s položajem Zemlje u Sunčevom sustavu. Letjelica se nastavlja kretati u smjeru zvijezde Aldebaran.

HINA/AP 26.02.2003.

Kronologija letova u svemir od 1957.god. do 1986.g. XX stoljeća