Tajna mjere

tajna mjereGeometrija posjeduje dva velika blaga: jedno je Pitagorin poučak, a drugo zlatni rez. Prvo se može usporediti sa čistim zlatom, a drugo sa draguljem neprocjenjive vrijednosti. Johannes Kepler.

U nastavku objavljujemo rad autora Igora Podruga.

Π (pi)-odnos opsega i promjera kruga. Najranija poznata aproksimacija datira oko 1900. prije Krista. https://hr.wikipedia.org/wiki/Pi_(broj)

φ (fi)-zlatna sredina, božanski omjer, zlatni rez. Aproksimacija mu okvirno datira u vrijeme antike. https://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatni_rez




„Pi“ i „fi“ spadaju u transcendentne iracionalne brojeve što znači da se ne mogu dobiti kao rezultat matematičkih operacija dva cijela broja, odnosno ne mogu se prikazati u obliku razlomka a/b. Njihov izračun decimala se ne ponavlja i nastavlja se u beskonačnost. Uobičajen (pojednostavljen) matematički prikaz ta dva zanimljiva broja je 3,14 za „pi“ i 1,618 za „fi“.

Ovaj rad, kao i nevjerojatno otkriće s kojim ću vas upoznati, namijenjen je prosječnom, „malom“ čovjeku (kao što sam i sam). Iako zaključci, do kojih sam posve slučajno došao, možda dovode u pitanje suvremene inženjerske, arheološke i religijske dogme zacementirane slovom i zakonom na ovom našem izmučenom prostoru, nije mi primarni cilj ovim radom iste dovoditi u pitanje. Zaključke ćete donijeti sami.

Još od kada sam, prije dvadesetak godina, prvi put čitao o Viktoru Schaubergeru, vrtlozima, imploziji i neobičnim svojstvima koje poprima u određenim uvjetima, voda je moja fascinacija. Voda je generator života. Bog ni glinu i prašinu ne bi mogao zamijesiti bez vode. Nešto iznutra mi govori da je voda više od puke H2O formule.

Zapažanja istraživača Mate Puljka, kolumnista fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca (http://piramidasunca.ba/bs/blogovi-3/mate-puljak-blog-x/item/15831-tajna-bunara-raj%C4%8Dice-1.html; http://piramidasunca.ba/bs/blogovi-3/mate-puljak-blog-x/item/16170-bliznice-kasiopejini-bunari-1.html;http://piramidasunca.ba/bs/blogovi-3/mate-puljak-blog-x/item/16457-zvije%C5%BE%C4%91e-zmaja-na-ste%C4%87ku-1.html) u kojima nedvojbeno pokazuje da su pojedine skupine ilirskih bunara izrađene kao obrnute preslike zviježđa Plejada, Kasiopeje i Zmaja (Draco), natjerala su me da zadnjih nekoliko mjeseci intenzivno istražujem ilirske bunare diljem Dalmatinske zagore. Nisam očekivao toliki broj pojedinačnih i skupina bunara na ovom našem prostoru, a ni monumentalnost izrade na pojedinim lokacijama. Stil gradnje i pojedini nalazi keramike ukazuju da se radi o starosti koja seže daleko prije Krista. Razlog što su bunari ostali sačuvani do današnjih dana je naravno-voda. Bila je potrebna i okupatoru i branitelju. Sad zbog čega su u velikoj većini kružne konstrukcije umjesto četvrtaste (jednostavnija izrada) i neobičnog rasporeda u prostoru, mogu samo nagađati.

Arheološka struka skupinu bunara u Niskom (Rajčice) naziva „rimskim“ bunarima. Pod tim se nazivom nalaze u turističkim brošurama i svim spominjanjima koje možete naći na netu. Ista priča je i za kamentrage, spurile. Rimska cesta kažu. Ne morate biti stručnjak da doznate kako je Rim gradio bunare (cisterne) i ceste. Otići ću predaleko. S Rimom, nažalost, našoj struci sve počinje i završava. Krv, smrt i genocid su tekovine koje službeno moramo održavati kao vrhunac civilizacijskog dosega. Ja srećom ne moram i neću. Nitko od stručnjaka, što tako zdušno odžavaju copy-paste teze o navedenom, nije mogao zamisliti da će se jednog dana pojaviti Google Earth. Vrijeme je da stvari i pojave krenemo nazivati njihovim pravim imenom.

S ilirskim bunarima Rajčice je sve i krenulo. Istraživajući i uspoređujući prikaze karata s Google Eartha, Geoportala i Arkoda, otkrio sam preko 200 lokacija sa bunarima na uskom predjelu Dalmatinske zagore (područje Gizdavca, Niskog, Korušca, Radošića, Primorskog Doca, Trolokvi, Čvrljeva, Brštanova, Sitnog, Utora...). Zanimljive su mi bile skupine bunara, te sam istraživao ostale bunare, odgovara li i njihov raspored pojedinim zviježđima. Kako je dosta bunara slabo vidljivo na kombinacijama kartografskih prikaza, krenuo sam u terenski obilazak. Prvi koje sam posjetio nazivaju se Klobučine i nalaze na brdu Ljubeć južno od Rajčica. Bez prilaza ili ceste do njih, konstrukcijski su puno moćniji od Rajčica. Šest bunara, dva su zatrpana, jedan djelomično. Najveći od njih mjeri više od 8 metara vanjskog promjera i jednako toliko dubine. Osim Klobučina posjetio sam i fotografirao još sedam skupina bunara te naknadno još tridesetak bunara, gradina, gromila i crkava, dok sam sve ostale lokacije za sad evidentirao na kartama. Previše bi prostora zauzelo sve što sam snimio i posjetio.

Na povratku kući, ničim izazvan, izmjerio sam zračnu udaljenost između najvećih bunara iz dvije skupine bunara (Rajčice i Klobučine).
tmfin1 tmfin2

Prva udaljenost koju sam dobio, mjereći u metrima, je 3.141,5 m. „Pi“ x 1000 ! Pomislio sam da je slučajnost. I bio sam u krivu.

tmfin3
Palo mi je na pamet povući liniju od točke ulaza na bunare Klobučine, ito od 3.141,5 m da vidim ima li još kakvo preklapanje s bunarima, lokvama ili zanimljivijim lokacijama u okolici.

Dobio sam više nego što sam tražio...

... ostatak dokumenta i teksta možete preuzeti ovdje 

 

Twitter

Twitter u kojemu možete pratiti zadnje vijesti o ufologiji, astronomiji, astroarheologiji, i svim ostalim temama na rubu i izvan ruba znanosti.

www!

Nove stranice DUAP Polarisa www.duap-polaris.hr započele su radom 15. rujna 2013. godine. Stare materijale i stranice možete pronaći u kategoriji Arhiva.

Adresa!

logo small
Šimićeva 50, 21000 Split, Hrvatska

Sva prava pridržana @2021