by Jure Ćapeta za DUAP-POLARIS

Povijest zemlje

Najveći krater na kugli Zemaljskoj
istina o godišnjim dobima
rješenje jedne zagonetke
ili
samo mit

Zemlja je stara oko 4,6 milijarde godina. Taj golemi vremenski razmak teško je objasniti i zato se događaji u Zemljinoj povijesti mjere geološkim razdobljima, odnosno razmacima od više miliona godina. Neki „nedavni“ događaji u njezinu geološkom razdoblju možda su se dogodili tijekom posljednjih milione  godina.

Prekambrij je najduže razdoblje revolucije Zemlje koje je trajalo otprilike 4 milijarde godina, a posljednjih 500 miliona godina Zemlja ima periodične cikluse . U prikazu grafike možemo vidjeti odnos perioda razmaka tih ciklusa.
Prikaz ove tablice i njeno objašnjenje daje mi potvrdu mog istraživanja , a istraživanje se odnosi na razdoblje Krede u razdoblju od 144 miliona godina – 65 miliona godina .  Doba Krede bilo je zlatno doba dinosaura koji su se kretali po super kontinentu  Pangeea.
 Pangeea se počela razdvajati  u manje kopnene cjeline . One će poslije postati  današnji kontinenti . Dinosauri su tada dominirali kopnom i morem tijekom više od 160 milijuna godina.

Nestanak dinosaura
Tijekom Krede, prije otprilike 112 miliona godina, desio se nestanak dinosaura, pterosaura i svih morskih životinja. Nitko još ne zna zašto se to dogodilo, ali postojeći dokazi ukazuju na to da je do toga došlo veoma naglo. Neki znanstvenici smatraju da je možda jedan veliki asteroid (veličine Himalaja) pao na zemlju. Prema raznim teorijama ja sam na tragu jedne, ali po mom mišljenju, veoma značajne teorije .
Prema tablicama koje imamo na uvid  i bezbroj znanstvenih emisija dolazimo do zaključka  što se desilo i kakvim redoslijedom. 
Moja teorija će pobuditi razne polemike, ali nastojat ću što bolje prikazati ono što sam svojim radom otkrio.
Prije 112 miliona godina, udar asteroida ili kometa  ogromne veličine  udario je u Zemlju i ostavio golem trag na njenoj površini.
Prema znanstvenim krugovima, to se dogodilo na poluotoku Yucatanu ( ne poričem da se tamo nešto veliko dogodilo, ali smatram da to nije bio direktni uzrok onoga što se događalo našem planetu ).
   Udarac asteroida ili kometa ogromne mase udario je u zemlji i izazvao je niz lančanih reakcija. Zemlja je pri tom udaru promijenila svoje polove. Cir 90 stupnjeva. Mjesto udara  bilo je  na ekvatoru, odnosno današnjem Antartiku.

 Oko Antartika se vidi otisak tog udara , a dalje i reakciju tla koja je uslijedila. Antartik je  moguće bio kontinent u odvajanju od pangeie, ili  je udarac bio  u ocean u morsko dno,  koje je pokrenulo i lančanu reakciju, a  na  mjesto udara ostavilo   krater:
- reakciju tla Zemljine kore u svim dijelovima svijeta možemo naići na poremećaj tla koji je uslijedio naglo.
- pukotine s  izlijevanjem lave
- tektonske ploče  koje su nastale  drhtanjem tla
- znatan poremećaj tla u indoneziji, 
 Prilikom tog udara, Zemlja se raspukla i “razbila“ super kontinent Pangeeu te razdvojila Južnu i Sjevernu Ameriku na otprilike današnju udaljenost. Poslije tog udara kontinenti se više nisu razdvajali, značajno. Srednja atlantska brazda je pukotina koja je nastala prilikom tog udara kao i Oceanska brazda uz rub Afrike iz koje konstantno teče lava koja razmiče kontinente i postepeno zatvara pukotinu koja je nastala od udara. Sedimenti Atlantske brazde  pokazuju njen koncentrični rast u razdoblju od 112-65 miliona godina.
Atlantska brazda se proteže od samog mjesta udara do suprotnog ( sjevernog ) pola. Također i brazda koja ide uz rub Afrike.

Mjesto udara je današnje područje Južnog pola. Na njemu se točno vidi trag okrznuća, tj. mjesto udara. Mada će znanstvenici to nazvati  nus pojavom rotacije Zemlje ili antarktičkom konvergencijom, ali ja se ne bih složio s tim. Zašto ?
Zemlja u svojim ciklusima, prije velikog istrebljenja u doba Krede, nije imala rotaciju kakvu sad poznajemo odnosno vremenske zone ljeto-zima. Znači taj događaj je uzrokovao rotaciju kakvu sad poznajemo.
    Udar tog mega asteroida, kometa ( ili možda čak Mjeseca ) daje intrigantnu priču o samoj zemljinoj slici. Prema ovoj tezi dolazi se do zanimljivih izračuna .
Južni pol odnosno mjesto udara ima zanimljivu konfiguraciju terena. Cijeli rub koji obuhvaća Južni pol na istoj je udaljenosti od središta Antartika, a dio koji nedostaje kružnici  daje sliku okrznuća!! Odnosno smjer pravca udara .

Pošto se Zemlja okretala (pretpostavka ) 90% od današnje rotacije, udarac koji je uslijedio bio je razoran i uzrokovao puknuće zemlje i razdvajanje kontinenata ( istjecanje lave iz utrobe zemlje  je utjecalo na njihovo razmicanje ).

U cijeloj dužini Atlanske brazde, od samog  udara  do suprotnog pola, Zemlja je krpala pukotinu. Sedimenti pokazuju nastanak brazde u razdoblju od 112-65  miliona godina. Također, uzrok svih tektonskih ploča ukazuje na veliki udar.  Tektonske ploče koje sežu uzduž juž amerike te sjeverne amerike su razlog da su se Južna i Sjeverna Amerika stale odmicati od Afrike i Europe jer su tektonske ploče pri udaru “poskočile“ jedna na drugu i klizile sve dok nisu udarile u planinske masive kontinenata te se zaustavile, a Zemlja zakrpala pukotine i napravila masivni lanac Atlanske brazde. Isto se desilo i s tzv. “afričkom“ brazdom.Vulkanski pojas ( zahvaća cijelo područje  Indonezije ), taj jedinstven  smrskati dio kontinenta, pun je tektonskih ploča i nastao je efektom udara  odnosno reakcijom tla ( slika daje jedinstven dojam poremećaja tla ).

Srednje oceanska brazda ili pukotina isto je posljedica udara ali u njenom slučaju nema istjecanja lave ,Uzduž pukotine izdignuti su crni dimnjaci ili podmorski dimnjaci koji  ključaju .
Zemljina rotacija
Gibanje Zemlje, tj. njena rotacija nije objašnjena u znanstvenim krugovima. Rotacija prije udara je bila koncentrična kao i većina planeta u Sunčevom sustavu. Današnji nagib Zemlje od 23 stupnja i njegova nepravilna putanja ukazuje da
 Sjeverni pol ima presjek rotacije Južnog pola i njegovu konfiguraciju terena.
U doba Tercijara, prije ledenog doba, Zemlja je imala znatno veći nagib odnosno rotirala je po rubu mjesta udara, ili kako znanstvenici to  nazivaju, Antarktički poremećaj odnosno . Budući da je rotirala po rubu udara, njen sjeverni pol  imao je identičan preslika rotacije južnog pola, te je zemlja bila više obasjata suncem, primjer zvrk. Zemlja je u doba Tercijara i Kvartara imala bujnu vegetaciju na sjevernom polu  znanstvene dokaze o prašumama koje su bile na sjevernom polu.  Ledeno doba koje je uslijedilo stvorilo je  polarne kape  ,koje su Zemlju stavile u balans . U budućnosti  nestankom ledenih ploča , doći će do šire  rotacije Zemlje .
 Fenomen poremećaja putanje Zemljina pola  naziva se Procesija , i znanstvenici ga ne mogu objasniti.
         

 U svim tezama koje znanstvenici objašnjavaju, ne mogu doći do uzroka
Događanja i u objašnjenjima što se točno desilo , . Rješenje ove zagonetke daje nam temelje za budućnost planeta Zemlje.

O svim daljnjim istraživanjima analizama i verzijama bit će objavljeno kroz naredni period.

                                                          Istražitelj i urednik teksta
                                                                      Jure Čapeta
 e.mail za kontakt u vezi gornjeg teksta : butige75@gmail.com,